Zašto kviz ne postoji u Bosni i Hercegovini?

U Bosni i Hercegovini nema kvizova, a kviz kao vid kulture znanja okuplja ljude, ujedinjuje ih i ne pita koje su nacionalnosti, boje kože i slično.

Stručnjaci kažu da je za djecu, ali i odrasle najbolji način učenja onaj kroz igru [EPA - Ilustracija]

Bosna i Hercegovina, barem prema riječima njenih političara, teži ka društvu Evropske unije, odnosno klubu razvijenih država, koje za sebe često ističu da su “društva znanja”. Međutim, stvarnost nam kazuje nešto drugo.

Već godinama slušamo stručnjake da je za djecu, ali i odrasle najbolji način učenja onaj kroz igru.

Da je to provjerena činjenica dokazuje kultura igranja kvizova, koja je odavno masovna pojava u pojedinim državama svijeta kroz pub kvizove, a državne i privatne televizije utrkuju se ko će privući više publike i, naravno, zarade.

Kviz – ka društvu znanja

Takmičenje u znanju i vještinama kroz kvizove predstavlja društveni katalizator čijim posredstvom na svjetla pozornice izlaze obrazovani, vrijedni, uporni pojedinci.

Ranije generacije sjećaju se kviza “Kviskoteka”. Malo je poznato da je idejni osnivač tog vrlo zahtjevnog kviza iz Stoca, po imenu Lazo Goluža, koji je popularnu igru asocijacija iz “Kviskoteke” uspješno prodao njemačkim, engleskim i francuskim TV-kućama, a razvijena je i aplikacija za pametne telefone.

Njegova misao vodilja jest izreka holandskog historičara književnosti Johana Huizinge: “Pojam igra višega je reda od pojma zbilja jer dok zbilja isključuje igru, igra u sebi sasvim dobro može uključiti zbilju.”

Najpoznatiji jugoslavenski igrač “Kviskoteke” dolazi iz zapadne Hercegovine. Radoslav Dodig apsolutni je šampion kviza i čovjek nevjerovatnih mentalnih sposobnosti. Postao je zvijezda zahvaljujući svom izuzetnom daru odgonetanja u igri asocijacija. Dodig je znao otvoriti samo jedno polje (od ukupno 16) i odmah pogoditi konačno rješenje.

U Bosni i Hercegovini stanje u vezi s kulturom igranja kvizova ne možemo definisati ni kao loše jer kod nas gotovo da ne postoji kviz-scena. Međutim, da sve ne bude tako crno pobrinule su se dvije osobe koje se u svojim sredinama mnogo trude da afirmišu ovu plemenitu igru.

Dalibor Tešić već je organizovao prvo bh. takmičenje u kvizingu u Šipovu, a Franjo Pavlović priređuje pub kvizove u Hercegovini.

Pub kvizovi u Hercegovini

O motivaciji za organizovanje pub kvizova Pavlović kaže da mu je gledajući zavidnu hrvatsku kviz-scenu sinula ideja da pokuša “zagrijati” stanovništvo Hercegovine odgovarajućim pub kvizovima. I ideja se uskoro ostvarila.

“Prvi pub kviz koji sam organizirao održan je u ‘Kuglani’ na Krstinama, u Međugorju, a odaziv je bio neočekivano dobar. Podatak o 23 prijavljene ekipe sve govori. Kasnije su se kvizovi počeli organizirati i u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Čitluku i Mostaru, gdje je prvi pravi kviz u Hercegovini održan u kafe-baru ‘Fenix'”, kaže Pavlović.

Cilj je bio zadržati konstantnost organizovanja pub kvizova po Hercegovini, što je, srećom, i ostvareno te s dolaskom jeseni kvizovi ponovno dobijaju zamah.

Pavlović ima jasnu poruku političarima.

“Apeliram na sve državne vlasti, institucije, da učine nešto u pogledu kvizova u dragoj nam Bosni i Hercegovini da se mladi ne moraju dokazivati preko granice. Poželjno bi bilo osnovati bosanskohercegovački kviz-savez kako bi mladi bili u doticaju sa svojim ‘vršnjacima po kvizu’ u ostalim svjetskim zemljama, a samim time i dobili mogućnost pristupa natjecanjima.”

Prvo kvizing-takmičenje u Šipovu

Šipovo je gradić u zapadnoj Bosni s desetak hiljada stanovnika. Prije nekoliko godina postao je poznat po jednom “sirovom” učesniku reality šoua zvučnog nadimka Zmaj. Iako je Dalibor Tešić ostvario zapažene rezultate na više tamičenja i nastupao na državnoj televiziji Republike Srbije, njegovo je ime gotovo nepoznato široj javnosti.

O iskustvu organizovanja prvog kvizing-takmičenja u Bosni i Hercegovini kaže da je uz podršku organizatora manifestacije “Vikend na Plivi”, održanoj prošle godine u Šipovu, uspješno uspio realizovati prvo takmičenje u kvizingu u Bosni i Hercegovini održano po pravilima IQA-e (Svjetske kviz-asocijacija), a sa grupom prijatelja pokrenuo je inicijativu za osnivanje kviz-saveza na nivou države Bosne i Hercegovine.

“Uvertira za to trebalo je da bude prvo regionalno takmičenje u kvizingu, koje je trebalo da se održi na području Šipova i Jajca i da okupi najeminentnije kviz-takmičare iz regiona, koji bi, osim dvodnevnog druženja i nadmetanja, obišli i najatraktivnije turističke lokacije na području ovih opština, koje imaju bogat turistički potencijal.

Ovo je bila prilika za sve zaljubljenike u znanje u Bosni i Hercegovini da upoznaju ove kvizaške veličine i da se znanjem nadmeću s njima, ali zbog nerazumijevanja lokalnih zajednica, koje su trebale da obezbijede finansijska sredstva, nije došlo do realizacije ovog istorijskog projekta. Inicijativa za osnivanje saveza na državnom nivou postoji, ali, da bi došlo do realizacije, potrebno je da se uključi što veći broj osoba i obezbijedi novčana podrška”, kaže Tešić.

Na državnim televizijama riječ kviz je nepoznata

O statusu kulture igranja kvizova u Bosni i Hercegovinu u odnosu na regiju Tešić ističe da, dok se u svijetu znanje iz godine u godinu sve više vraća u modu, dok se već godinama širom svijeta održavaju svjetska, evropska i državna kviz-prvenstva i razna takmičenja na državnim nivoima, u Bosni i Hercegovini većina stanovništva i ne zna da postoji takav vid takmičenja, jer, kako kaže, “mi već godinama nemamo nijedan kviz na televizijama”.

Bilo je nekih slabašnih pokušaja privatnih televizija da pokrenu kviz, ali više od 20 godina riječ kviz je nepoznata na državnim televizijama.

Tešić smatra da bi kvizovi na televiziji imali veoma velik utjecaj na mlade i njihovu motivaciju za proširivanje znanja i učenje, te dodaje da su najbolji primjer mladi ljudi iz Srbije i Hrvatske, koji ostvaruju odlične rezultate. Ima, sigurno, takvih i u Bosni i Hercegovini, ali gdje da pokažu svoje znanje?

Kako da se motivišu u državi koja ne cijeni znanje, koja dozvoljava da se kupuju fakultetske diplome i proizvode devijantni intelektualci koji preko partijskih knjižica dolaze do najviših funkcija, dok obrazovani i pametni ljudi padaju u beznađe?

Kviz – odlična platforma za ozdravljenje bh. društva

Kviz, kao jedan vid kulture znanja, okuplja ljude, ujedinjuje ih i ne pita koje su nacionalnosti, boje kože i slično. On širi ljubav i povezuje ljude, motiviše ih da više uče i budu pametniji i bolji, a da pritom njihovo znanje bude i nagrađeno, jer to je nešto što se nikad neće moći kupiti.

“Sigurno je da bi pokretanjem televizijskih kvizova sve više ljudi bilo zainteresovano za kulturu znanja, da bi i Bosna i Hercegovina postala članica Svjetske kviz-asocijacije, da bismo imali i takmičenja na državnom nivou. To bi, svakako, bila velika motivacija mladima da im proradi glad za znanjem i da bi cijelo društvo od toga imalo velike koristi”, poručuje Tešić.

Najbolji primjer osobe koja je oduševljavala regiju (a i šire) svojim znanjem jest pokojni Mirko Miočić iz Hrvatske. Brend, ikona, lovac, čovjek koji je otišao u legendu godinama šireći svoje ogromno znanje i prenoseći ga na mlađe generacije i koji je svojim znanjem, spontanošću i skromnošću postao uzor mnogim mladim ljudima.

“Da je više takvih priča na našim televizijama, mnogi mladi ljudi tražili bi uzore u takvim ličnostima, ali televizijama dominiraju političari, folk pjevači, rijaliti zvijezde, sapunice i slično”, zaključuje Tešić.

Ostavi komentar NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

eight + = twelve