Šta znači ukidanje BHS jezika u sarajevskim školama?

Resorni ministar Elvir Kazazović negira da će doći do nastanka tri škole pod jednim krovom, dok prof. Hanka Vajzović poručuje da će se i krovovi odvojiti.

Dok s jedne strane smatraju da je ovo potez za smanjenje razlika i ispunjavanje ljudskih prava, protivnici kažu da je ovo 'nabacivanje loptice' nacionalistima [Arhiva]

Instrukcija Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo da se među roditeljima provede anketa u kojoj će se izjasniti koji će od tri zvanična jezika koristiti u osnovnoj školi umjesto kovanice “Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik” (BHS) izazvala je žestoke i podijeljene reakcije.

Dok s jedne strane smatraju da je ovo potez učinjen “zbog smanjenja razlika i ispunjavanja ljudskih prava”, drugi kažu da je ovo “nabacivanje loptice nacionalistima za stvaranje odvojenih škola i dolijevanje ulja na vatru” postojećim problemima.

Kako su naveli iz Ministarstva, sve je urađeno u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju djece, a zatraženo je i da se na osnovu rezultata ankete uskladi i školska dokumentacija. Također, naglašeno je da se izbor vrši u pogledu jezika, a ne nastavnog predmeta na kojem će se realizovati nastava, a iz toga proizlazi i da se izjašnjavanje roditelja može vršiti u odnosu na tri jezika konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Resorni ministar Elvir Kazazović za Al Jazeeru objašnjava da je u odabiru jezika opcija BHS bila četvrta i nije bila po Ustavu. Istakao je da će se ta opcija izbaciti, a preostale tri ostati.

On negira da će doći do nastanka dvije ili tri škole pod jednim krovom, te da će se značajno povećati izdvajanja iz budžeta za nove nastavnike.

Nacionalne grupe predmeta

Predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo Saudin Sivro za Al Jazeeru kaže da je jezik političko pitanje, ali i pitanje identiteta, te da je u nastavnom planu i programu jednaka zastupljenost, primjera radi, u lektirama i bošnjačkih i srpskih i hrvatskih autora.

“Ovom odlukom se daje pravo mogućnosti da se u dokumentu napiše jedan, drugi ili treći jezik. U startu kovanica BHS je oduvijek parala oči i uši, no niko se nije bavio time. Imamo profesore u Sarajevu koji završavaju taj jezik i znaju sve tri varijante, sarajevska katedra za maternji jezik izučava sva tri jezika gotovo podjednako”, navodi Sivro.

Ističe da je pitanje kako u praksi ovo primijeniti ako se neko izjasni za alternativnu varijantu u odnosu na većinu, te navodi da je slična situacija bila ne tako davno s predmetom “Vjeronauka”, “pa je to riješeno”.

“Trebamo omogućiti da se roditelji odrede, a imaju nastavnici osposobljeni za jezike, pa ne bi trebali imati problem. Ne gledamo ovo kao političari, ne tražimo dva nastavna plana i programa. Sindikat se zalaže za obrazovanje na državnom nivou, da se ukidaju podjele, da djeca izučavaju nacionalne grupe predmeta. Treba omogućiti da djeca rastu bez bolova u želucu zbog prošlosti, ali nema političke volje, no mi ćemo to nastaviti raditi.”

Dolijevanje ulja na vatru

S njim se ne slaže Hanka Vajzović, profesorica BHS jezika, koja je uvela pojam “Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik”. Ističe da je prvo pomislila “malo je reći ‘dvije škole pod jednim krovom’, pa i krovove odvojiti” te da je riječ o novoj destrukciji bh. društva.

“Ovo nije način. Samo da su se oslonili na Deklaraciju o zajedničkom jeziku i tražili pravo da svaki narod nazove određenim imenom taj isti jezik… Ovdje izmišljamo činjenice koje ne stoje. Jedini element koji je bio integrativni faktor je naziv BHS, koji sam ja prvi uvela u knjizi – knjiga urađena prije situacije, a objavljena nakon situacije da dobijemo tri jezika. BHS nije novi jezik već ima kosu crtu, koja znači ‘ili-ili'”, kaže prof. Vajzović.

Kaže da sve ovo vodi zasebnim školama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

“Problem je što nije riječ samo o predmetu i kako se zove. Ako već kažeš da svako ima pravo na zaseban jezik, drukčiji, da jesu tri, onda mora i nastava tako ići.”

Po njenom mišljenju, rješenje je postojeći naziv jer “si realno obučio da neko govori sva tri jezika”.

“Glava boli od teritorijalnih pretenzija susjeda, mi sad dolijevamo ulje na vatru! Neko nama servira ovaj problem… Ponovo objašnjavam: šta ćeš sa onima koji nisu ni Srbi ni Hrvati ni Bošnjaci, ne izjašnjavaju se tako, a nisu ni manjine, nego otac mu Srbin, a mati Bošnjakinja ili obratno? Gdje će oni, za jedno se opredijeliti, a drugo odbaciti?”, objašnjava.

Ističe da se ovim potezima nabacuje loptica onima koji su za razdvajanje svega po nacionalnoj osnovi, segregaciju.

Ostavi komentar NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

twenty eight ÷ four =