Kršćani širom svijeta u nedjelju slave Uskrs/Vaskrs, praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću.
Uskrs/Vaskrs je najveći kršćanski praznik jer suština kršćanskog učenja označava Kristovo uskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću.
Na Uskrs/Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Krist, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.
Po crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je uskrsao.
Na Uskrs/Vaskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Krista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Krist uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri. Otuda u narodu uzrečica: “Nevjerni Toma”.
Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Uskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uvjeta: poslije proljetne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.
Uskrs je pokretan praznik. Uvijek se vezuje samo za nedjelju i može “pasti” u razmaku od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena.
Katolici i pravoslavci ove godine slave Uskrs/Vaskrs istog dana.